Jadranka Brozd

Psihički ožiljci nisu oku vidljivi, ali naše tijelo na stres i negativne emocije reagira položajima koji u konačnici dovode do bolova.

Izazovna su vremena u kojima živimo. Umjesto da šetamo prirodom uz prijatelje i obitelji, roštiljamo i bavimo se sportom, osuđeni smo na boravak u zatvorenom i skučenom prostoru. Iako je korisno kloniti se mogućnosti zaraze, svi smo već zaraženi strahom.

Kod nekih osoba se strah manifestira pojačanom potrebom da nešto kontroliraju, pa jure u kupovine, a neki se stisnu u svoje tijelo sa zatomljenim nijemim krikom. Svi ovih dana osjećamo tjelesnu napetost. Iznenada, nama neobjašnjivo, javljaju se boli najčešće u području prijašnjih trauma, ali i gornjeg dijela leđa.
Zašto? Postoji nekoliko objašnjenja.

Fascija „pamti“

Sve naše tjelesne funkcije su ovisne o blokadi ili dobroj funkciji klizanja i vitalnosti fascija. Fascija je vezivno tkivni omotač koji se proteže iz svih i u svim smjerovima i obavija svaki dio mišića, organa, živaca i cirkulatornog sustava. U fasciji plutaju i kosti koje ona drži svezama na pravim mjestima za dobru funkciju.

Ali, ako se zategne fascija, odnos unutar zgloba će biti narušen i nastaju simptomi boli ili upala što smanjuje funkciju. Fascija ima i bržu inervaciju od živaca, pa prenosi informacije iz okoline gotovo trenutno (smrznete se, a ne znate zašto), ali ima sposobnost da sve naše traume psihičke ili fizičke čuva u našem tijelu.

Fizički i psihički ožiljci

Fizičke ožiljke vidimo, ali ih, na žalost, rijetko tretiramo s ciljem oslobađanja miofascijalnih blokada. Posljedično cijelo se naše tijelo prilagodi ožiljku i stisne oko njega – primjeri su žene s ožiljkom nakon carskog reza ili muškarci nakon operacije bruha u preponi. U oba slučaja se zdjelica nagne prema naprijed i dolje te se kompenzatorno stvori napetost donjeg dijela leđa.

Psihičke ožiljke ne možete pokazati prstom, ali vaše tijelo ih pokazuje kroz pozicije. Emocije straha i boli, tuge i nemoći, lijepe se na fascije u području prsnog koša kao da vas je pogodila nogometna lopta u to područje. Posljedice su gubitak daha, savijanje tijela prema naprijed sa zatvorenim ramenima, okretanjem šaka prema leđima, guranje glave naprijed i dolje, savijanje donjeg dijela tijela u kukovima, koljenima i gležnjevima sa željom da se stoji sa širim osloncem stopala.

Obavite samopregled

Osim ovog opisa, pokušajte upamtiti i druge izazove naše posture (dobre pozicije tijela iz koje sa najmanje truda možemo izvesti sve kretnje).

Stanite pred ogledalo i pogledajte sprijeda:

  • gdje stoje unutrašnje strane gležnjeva – vise li prema sredini tijela
  • gdje gledaju patele (koščice koje prekrivaju koljeno) – jesu li usmjerene prema unutra ili prema van od sredine tijela)
  • u kojoj poziciji je zdjelica – je li jedna strana podignuta ili su obje u istoj visini te jesu li koštane prominencije na prednjoj strani zdjelice vrlo blizu
  • jesu li oba ramena u istoj visini ili je jedno bitno niže i povučeno naprijed
  • je li glava nagnuta na jednu stranu i je li pogurnuta naprijed i dolje

Bočno pogledajte:

  • postoji li lijepa zakrivljenost donjeg dijela leđa prema naprijed, pa u gornjem dijelu prema natrag, a u području vrata ponovo jednako naprijed i glava zatiljkom natrag ili je kralježnica izravnata ili grubo povučena u jednom smjeru
  • jesu li koljena ispružena ili malo savijena
Bolovi u lumbalnoj kralježnici

Straga pogledajte:

  • strše li lopatice unutarnjim rubom ili vrhom i jesu li u istoj ravnini
  • jesu li mišići i koža duž kralježnice slijepljeni i nepomični kada dlanom lagano gurkate

Ako kod navedenih pozicija vidite različitost lijeve i desne strane tijela, imate sakrivenu zategnutost miofascijalnog tkiva (mišići i fascije) što onda preko zglobnih čahura rotira i povlači i kralježnicu u neželjene pozicije, a kao posljedica se javlja bol, odnosno uklještenje.