Hormoni su tvari koji, kao “glasnici” u tijelu, prenose poruke od jedne stanice do druge posebnim oblikom kemijskog djelovanja. Kroz krv dolaze u kontakt s gotovo svim stanicama u tijelu. Zaslužni su za regulaciju raznih fizioloških procesa poput metabolizma, rasta i razvoja, a djeluju i na raspoloženje (npr. stres). Hormone luče žlijezde s unutarnjim i vanjskim izlučivanjem. Tako su jajnici ženske spolne žlijezde koje proizvode estrogen, estradiol, progesteron i testosteron. Mozak nadzire rad žlijezda usklađujući njihovu tijesnu međusobnu suradnju u lučenju hormona. Na taj način održavaju zdravlje organizma. U nastavku par karakteristika za svaki hormon.

Estrogen i estradiol

Imaju ulogu u regulaciji menstrualnog ciklusa, imaju utjecaj na reproduktivni i urinarni sustav, srce i krvne žile, kosti, dojke, kožu, kosu, zdjelične mišiće i mozak. Njihova se razina povećava u pubertetu što se očituje pojavom sekundarnih spolnih karakteristika što karakterizira žensko tijelo.

Progesteron 

Također ima ulogu u regulaciji menstrualnog ciklusa, ali njegova najvažnija zadaća je priprema maternice za trudnoću i održavanje trudnoće. Nakon ovulacije, progesteron pomaže zadebljanju tkiva maternice u koje bi se implementirala oplođena jajna stanica. Ukoliko do oplodnje ne dođe, utoliko razina progesterona pada i dolazi do menstruacije.

Testosteron

Smatra se muškim spolnim hormonom. Međutim, imaju ga i žene, ali u manjoj količni. On se luči u jajnicima, nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu. Pomaže održavanju menstrualnog i vaginalnog zdravlja, zdravlja kostiju, dojki, plodnosti te seksualnoj želji. Isto kao estrogen, povećano se luči tijekom puberteta te doprinosi razvoju sekundarnih spolnih karakteristika.

FSH i LH

Da bi jajnici lučili navedene hormone, moraju primiti informaciju kroz hijerarhijski više sustave, a to su hipotalamus i hipofiza koji se nalaze u mozgu. Hipotalamus luči gonadotropin oslobađajući hormon (GnRH) koji djeluje na prednji režanj hipofize – adenohipofizu. Pod njegovim utjecajem ona otpušta luteinizirajući hormon (LH) i folikulostimulirajući hormon (FSH). Pod utjecajem LH i FSH, jajnici proizvode spolne hormone. Folikulostimulirajući i luteinizirajući hormoni, osim što djeluju na  lučenje spolnih hormona iz jajnika, reguliraju i menstruacijski ciklus, ovulaciju te funkciju žutog tijela. Zato, manjak ovih hormona može uzrokovati teže ostvarivanje i održavanje trudnoće.

Prolaktin 

Hormon kojeg također izlučuje adenohipofiza. Ima brojne fiziološke učinke, ali glavna mu je uloga početak i održavanje laktacije te regulacija reprodukcijskog ciklusa, kao i utjecaj na metabolizam fetusa i majke u trudnoći. Višak ovog hormona može uzrokovati izostanak ovulacije, nepravilnu funkciju žutog tijela te samim tim utjecati na smanjenje plodnosti. Manjak prolaktina uzrokuje nedostatak mlijeka nakon porođaja.

Svaki od navedenih mora skladno funkcionirati kako bi reproduktivi sustav pravilno funkcionirao. 
Kod pojave hormonalne neravnoteže uzroci se mogu potražiti u sljedećim čimbenicima:

  • pretjerana konzumacija alkohola ili kofeina
  • pušenje
  • dijabetes
  • poremećaj rada štitnjače
  • stres
  • nedovoljan ili nekvalitetan san
  • nezdrave prehrambene navike i drastične dijete
  • premalo fizičke aktivnosti
  • neki lijekovi i neka oralna hormonalna kontracepcija
  • pesticidi

Kortizol 

Ono s čime se danas većina žena susreće su povišena razina kortizla koji je poznat kao hormon ‘stresa’. Njega  luči nadbubrežna žlijezda kada smo u nemiru, strahu, žurbi – poznato kao ‘bori se ili trči’ mehanizam. To ima svoju funkciju, jer priprema naše tijelo za povećane napore i takozvani stres porastom mišićnog tonusa i prokrvljenosti mišića. Međutim, problem nastaje kada je tijelo dugo vremena u tom stanju. Povišene razine kortizola se javljaju i kod pada šećera u krvi te tijekom vježbanja. Kod vježbanja, treba pripaziti da ne bude preintenzivo i iscrpljujuće za tijelo, jer su tada previsoke razine kortizola što se može odraziti na hipotalamuso – hipofiznu os. Hormonalna ravnoteža može ovisiti bašo tome. Poticaj za balans hormona uz uravnoteženu prehranu, dobar san, ravnotežu uma i emocija, ima i dobra funkcija mišićno – koštanog sustava. Dobra pozicija i mobilnost zdjelice i donjih ekstremiteta, omogućuju bolju cirkulaciju arterijske i venske krvi te limfnog protoka tkiva i organa male zdjelice. To povećava dotok kisika, hranjivih tvari, ali i svih kemijskih sastavnica koje su izlučene u krv. Opuštanjem  mekotkivnih i koštanih tenzija tijela djeluje se na uravnoteženje živčanog sustava, osobito specifičnim tehnikama kranio – sakralne terapije što djeluje umirujuće na tijelo i smanjuje razinu napetosti uzrokovane stresom.

U tu svrhu primjenjuju se terapijski pristupi poput:

Tretiranjem tijela, potiče se mehanizam autoregulacije koji je odgovoran za održavanje homeostaze tijela, a to pojednostavljeno znači da svi sustavi – hormonalni, cirkulatorni, živčani, organski, mišićno-koštani djeluju skladno i ispunjavaju svoju zadaću da bi se održalo zdravlje.

Žensko zdravlje
Viktorija Mišura voditeljica je ženskog zdravlja.