Stres je pojam koji u današnje vrijeme vjerojatno vrlo često čujete, a jedna od najučestalijih fraza koju možete čuti je: „pod stresom sam!“ te zbog toga ima negativnu konotaciju.

Međutim, stres je prirodna tjelesna reakcija čija je namjena da nas zaštiti na način da možemo brzo odreagirati na potencijalno životno ugrožavajuću situaciju. Neovisno o tome jeste li u gužvi u prometu, u gužvi na poslu, kasnite na sastanak ili vam dan jednostavno ne ide onako kako ste isplanirali krajnji rezultat je isti – pod stresom ste. U tim situacijama koje definiramo i često čujemo ljude oko sebe da ih opisuju kao „stresne situacije“, a nisu životno ugrožavajuće, tijelo i dalje reagira lučenjem hormona stresa. Ubrzava se rad srca, ubrzava se frekvencija disanja, a mišići se „napnu“ kako bi se pripremili na nešto što zovemo „borba ili bijeg reakcija“ („fight or flight response“). Kada tijelo, iz dana u dan, reagira na stresne situacije tom reakcijom može ozbiljno naštetiti općem zdravlju. Stres ima veliki utjecaj na tijelo i razne tjelesne sisteme kao npr. dišni i kardiovaskularni sustav, probavni sustav, reproduktivni sustav, imunološki sustav i mišićno-koštani sustav

Spomenuo sam gore da se mišići „napnu“ u stresnoj situaciji kako bi tijelo bilo spremno na borbu ili bijeg. Ti isti mišići bi se trebali opustiti kada stresna situacija nije više životno ugrožavajuća, no ako ste konstantno pod stresom – mišići nemaju vremena opustiti se. Kada se mišići ne stignu opustiti tijelo ulazi u stanje kroničnog stresa koje dugoročno nije dobro za cjelokupno stanje tijela. Kada je tijelo dulje vremena pod stresom može doći do raznih poremećaja povezanih s kroničnim stresom. Napeti mišići izazivaju glavobolje, migrene, bolove u vratu i ramenima, bolove u leđima, grčeve itd. S vremenom takvo stanje može poremetiti vaše svakodnevne životne aktivnosti stoga je vrlo bitno naučiti nositi se sa stresom (na koji god način vama odgovara) poput prakticiranja aktivnosti nakon kojih se dobro osjećate (fizička aktivnost, hobi), odlaska na masažu/manualnu terapiju, vježbi disanja, brige o mentalnom zdravlju.

„De-stress“ aktivnosti (nabrojane gore) pokazale su se kao odličan način nošenja sa svakodnevnim stresom, smanjuju simptome stresa te kod osoba koje su razvile kroničan stres poboljšale raspoloženje i svakodnevne funkcije. 

Adrian Brajković